Imate li 10 minuta na dan?

//Imate li 10 minuta na dan?

Imate li 10 minuta na dan?

Je li vam se ikad dogodilo da ste sjeli u vozilo i došli od točke A do točke B po “autopilotu”, ne obraćajući pozornost na to kuda se krećete (a vjerojatno ni kako)? Je li vam se ikad dogodilo da ste toliko bili usmjereni na zadatak ili aktivnost da ste “preskočili” ili “zaboravili” jesti ili otići na toalet?  

Kada ste zadnji put šetali šumom osluškujući cvrkut ptica i osvještavajući mirise borova? Kad ste zadnji put “proskenirali” napetosti koje osjećate u tijelu i reagirali/ odgovorili na iste? 

Kako to da je postala rijetkost vidjeti osobu koja stoji na autobusnoj stanici i, dok čeka, promatra promet, pješake, promjene oko sebe? 

Dok čitamo jedan službeni mail na laptopu, na mobitelu iskače obavijest s Vibera o privatnom druženju za vikend, na radiju slušamo vijesti iz crne kronike, iz ureda do se čuje razgovor dvoje kolega o važnim organizacijskim promjenama, klima iznad vas neprestano zuji, kroz prozor se čuje zvuk sirene, s gornjeg kata zgrade se čuje zvuk bušilice. I tada, zazvoni vam mobitel, zovu iz vrtića. Istovremeno, stišće vas remen i imate napetost u desnoj lopatici. Ali to ignorirate, ne osvještavate. 

S napretkom tehnologije, i svim svjesnim i manje svjesnim podražajima koje imamo, u prosjeku svatko od nas prima oko 11 milijuna bita informacija u sekundi. Osim toga, dotaknemo pametni telefon u prosjeku 2700 puta dnevno. 

Čega nam u cijelom tom procesu i bivanju nedostaje? 

Svjesnosti i fokusa. 

  • Često možete biti mindless, odnosno i bez fokusa i bez svjesnosti. Ovo stanje može biti “opasno” jer se u ovom stanju događa najveći broj greški (npr. prije spomenuta vožnja po autopilotu može doslovno biti opasna po život, ali i povjerljiv i osjetljiv mail poslan potpuno drugoj osobi može biti ugrožavajući za vas, za neku osobu ili čitavu organizaciju). 
  • Ponekad možete biti svjesni i prisutni, ali bez fokusa. U ovom stanju mogu doći brojne ideje, ali ako nemate fokusa i koncentracije, možete imati poteškoća u zadržavanju istih i u pretvaranju ideja u djela i akcije. 
  • Treća opcija je kada ste izuzetno fokusirani, ali niste svjesni – protoka vremena, ljudi oko sebe, promjena, tjelesnih senzacija…. Svi koji ste ovo ikad iskusili, znači da ste bili u stanju flowa. Ovo stanje je učinkovito u rutinskim zadacima ili dok vježbate. Ali problem u ovom stanju je manjak svjesnosti i prisutnosti, zbog čega vam može promaknuti neka informacija – o sebi, drugima ili situaciji/ okruženju, što može voditi do nepoželjnih ili neučinkovitih odluka ili akcija. 

A koje je to stanje koje bismo trebali što češće priželjkivati i prakticirati? 

Stanje u kojem imate i fokus i svjesnost zove se mindful stanje. U tom stanju usmjereni ste na ljude s kojima ste okruženi i na zadatke koje obavljate. U istom trenutku, svjesni ste i sposobni procesa koji se događaju u vama i oko vas i na njih možete sukladno i prikladno odgovoriti. Koji su to procesi koje, ako ne osvijestimo, mogu imati nepoželjne posljedice? U vama to mogu biti prethodno spomenuti osjećaj gladi koji, dugo i kontinuirano ignoriran, može dovesti do zdravstvenih problema. U vama može biti i neka kognitivna pristranost ili predrasuda prema nekome prema kojoj možete nesvjesno funkcionirati i zbog nje se prema nekome (kolegi, klijentu) drugačije ponašati. Oko vas to može biti klijent koji zijeva na sastanku čime vam daje nesvjesni i neverbalni znak da sastanak trebate učiniti dinamičnijim. Oko vas to može biti i kolega koji već danima kasni na posao, što vi ne primjećujete, a on kasni zbog obiteljskih problema zbog čega mu potencijalno trebaju podrška i razumijevanje. 

Jon Kabat-Zin mindfulness definira kao “usmjeravanje pažnje na određeni način: svjesno, u sadašnjem trenutku i neosuđujući”. 

Zašto biste trebali biti što češće u mindful stanju?

Prakticiranje tehnika pune svjesnosti pomaže da: 

  • bolje prihvaćate i razumijete sebe, druge i svijet oko sebe 
  • postanete svjesni onoga što izbjegavate 
  • vas manje uznemiravaju neugodna iskustva i da budete proaktivni (umjesto reaktivni) 
  • osjetite razliku između misli i stvarnosti 
  • prihvatite promjene u sebi i oko sebe 

Ako se pitate kakve to veze ima s poslom i radom općenito, prakticiranje mindful stanja: 

  1. Povećava sposobnost upravljanja pažnjom i fokusom: kada naučite kako upravljati svojom pažnjom, naučit ćete kako upravljati svojim mislima i zadržati fokus na onome što odaberete, bilo da se radi o ovom videu, e-mailu, sastanku ili ljudima s kojima se nalazite. Drugim riječima, vježbate se biti prisutniji ovdje i sada. 
  2. Povećava proaktivnost, širi perspektivu i unapređuje kreativnost i inovativnost: “napuštanjem” reaktivnih sklonosti, često potaknutih tjeskobom i strahom koji sputavaju produktivnost, učenje i rad, otvara se prostor za stvaranje i inovacije.  
  3. Razvija izvršne funkcije mozga: prakticiranje mindfulnessa povećava gustoću sivih stanica u mozgu u dijelu mozga zaduženom za racionalnost i rješavanje problema čime se unapređuju kognitivne vještine poput: planiranja, donošenja odluka, mentalne fleksibilnosti, određivanja prioriteta i upravljanja vremenom, pamćenja, brzine reakcije… 
  4. Povećava emocionalnu inteligenciju: tehnike mindfulnessa direktno povećavaju aktivnost u dijelovima mozga zaduženima za empatiju i suosjećanje (prema sebi i drugima) 
  5. Unapređuje zdravlje općenito: trening svjesnosti rezultira jačim imunološkim sustavom, nižim krvnim tlakom i nižim otkucajima srca. Osim toga, ljudi koji prakticiraju mindfulness spavaju bolje i osjećaju se manje pod stresom – što znači više mogućnosti za produktivan rad. 

Želite li započeti?

Ako da, nudimo nekoliko smjernica i uvida: 

  • Izbjegavajte otvaranje maila kao prve stvari koju činite kad dođete na posao – umjesto toga izaberite neku drugu mindful aktivnost: 
    • Možete promatrati/ osvijestiti svoje: 
      • Disanje (dubinu, brzinu..) 
      • Tjelesne senzacije (napetosti, bol, stezanja, osjećaje praznine…) 
      • Kretanje (dodir s tlom i odjećom oko nogu, prebacivanje težine s noge na nogu…)
    • Promatrajte svoju okolinu – što vidite, čujete, dodirujete, mirišete… 
    • Ako jedete – uklonite sve potencijalne distraktore (npr. mobitel, računalo ili novine) – usmjerite se na hranu koju imate ispred sebe – mirise, okuse, oblik, teksturu, toplinu i boje, ali i na svoje tjelesne senzacije – osluškujte svoje tijelo i što vam ono govori (želi li još ili mu je za sad dosta) 
  • Multitasking ne postoji i nije moguć – zato ne pokušavajte odrađivati više stvari istovremeno nego se fokusirajte na jednu po jednu. 
  • Stavite si prakticiranje mindful stanja u kalendar – sve dok vam ono ne postane navika. Uz to, možete voditi i kratki dnevnik i pratiti svoj napredak i promjene. 

“Trebali bi meditirati svaki dan jedan sat. Osim ako nemate vremena. Onda biste trebali dva sata.” (Zen izreka)

2023-10-23T19:58:19+00:00listopad 18, 2023|