Jasna sam, dakle ljubazna sam: Poticanje kulture transparentnosti

//Jasna sam, dakle ljubazna sam: Poticanje kulture transparentnosti

Jasna sam, dakle ljubazna sam: Poticanje kulture transparentnosti

U trenutku u kojem živimo, jedino što je izvjesno i sigurno jest to da je malo toga izvjesno i sigurno. Situacije i događaji kojima smo okruženi stavljaju visoke zahtjeve pred radnike/ice te posebno pred sve one koji koordiniraju i vode druge.

Postavlja se pitanje…

Kako umiriti svoj tim kada nemamo sve odgovore?

Autorica i profesorica na Georgetown Sveučilištu, Christine Porath, istraživala je stajalište da zaposlenici/ce od svojih voditelja/lidera zapravo najviše žele poštovanje.

Osobe za koje kolege i suradnici smatraju da iskazuju poštovanje, imaju dvostruko veću vjerojatnost da će ih se smatrati liderima i imaju 13% bolji učinak na poslu.

Koje su posljedice iskazivanja nepoštovanja?

Ne doživljavamo svi iste činove kao činove nepoštovanja pa bismo baš iz tog razloga trebali promisliti kako će netko interpretirati i doživjeti naše ponašanje – šale na tuđi račun, tipkanje po mobitelu tijekom sastanka ili predavanja, viceve o plavušama…

Neuljudnost (incivility), odnosno nepristojno, neosjetljivo ponašanje bez poštovanja, negativno utječe na naše emocije, motivaciju, pažnju, radni učinak, donošenje odluka i odnose, posebno dok je usmjereno nama, ali čak i dok smo “samo” promatrači. Zapravo, istraženo je da pukom izloženošću neuljudnosti, koja se ne događa direktno, osobe imaju 25% nižu radnu izvedbu te 45% manje ideja.

U jednom od istraživanja Christine Porath dobiveno je da, od 800 uključenih menadžera/ica i zaposlenika/ca, oni koji su doživljavali nepoštovanje:

  • 48% je namjerno smanjilo svoj radni napor
  • 47% je namjerno smanjilo vrijeme provedeno na poslu
  • 38% je namjerno umanjilo kvalitetu svog rada
  • izgubili su 80% radnog vremena razmišljajući o incidentu
  • izgubili su 63% radnog vremena izbjegavanjem počinitelja
  • 78% je reklo da je opala njihova predanost organizaciji
  • 12% je reklo da je napustilo posao zbog neljubaznog postupanja
  • 25% je priznalo da svoju frustraciju iskaljuje na kupcima

U drugom istraživanju na istu temu otkrili su da zaposlenici koji trpe nepoštovanje pokazuju 30% manje kreativnosti od ostalih uključenih sudionika te da proizvode 25% manje ideja.

Poticanje kulture ljubaznosti

Ono što nama, i ljudima s kojima smo u svakodnevnom kontaktu, može olakšati suočavanje sa stalnim promjenama i izazovima, a pritom i povećati motivaciju, pažnju, radni učinak, donošenje odluka i odnose, jest pristupanje situaciji i ljudima oko nas s jasnoćom, odnosno transparentnošću.

Ponekad svjesno ili nesvjesno zadržavamo važne informacije “samo za sebe”, što možemo raditi iz brojnih razloga. Jedan razlog može biti i strah kako će ta informacija biti primljena ili kako će nas ljudi gledati i razmišljati o nama ako priznamo da nemamo sve odgovore. Kada smo transparentni, ljudi nam ne moraju “čitati misli”, već znaju što nam je na umu. Možda zvuči zastrašujuće otvoriti se i biti iskren u trenucima kada nemamo sve odgovore, ali nedostatak jasnoće, posebno u radnom okruženju, može stvoriti kulturu zbunjenosti i nepovjerenja.

Ako uz transparentost pokazujemo i osjećamo brigu, ljudi onda mogu znati i što nam u “u srcu”. Transparentnost zajedno s brigom stvara okruženje povjerenja i psihološke sigurnosti, što je vrlo važno osigurati u nesigurnim i neizvjesnim vremenima.

Jasnoća je temelj za kulturu ljubaznosti.

Uzmimo u obzir da kao ljudska i društvena bića volimo i trebamo:

  • predvidivost jer nam omogućava osjećaj sigurnosti
  • ljude oko sebe jer nam omogućavaju osjećaj povezanosti
  • informacije i znanje jer nam omogućavaju osjećaj moći

A sve nabrojano su neke od temeljnih ljudskih potreba, čije nam poznavanje, razumijevanje i uvažavanje mogu puno pomoći u radu u timovima i s ljudima općenito (što s kolegama, što s klijentima).

Kako njegovati tzv. “brižnu transparentnost”?

Brižna transparentnost se može njegovati na puno načina, od kojih vam ovdje donosimo nekoliko:

  • Neka vam jasnoća bude stanje uma

Većina nas provodi dane jureći od sastanka do sastanka, od obaveze do obaveze, s kratkim (rekli bismo neprimjetnim) pauzama u kojima jedva stignemo riješiti hitne situacije ili odgovoriti na pokoju poruku ili e-mail. Ovakav način rada stvara mnogo “mentalnog nereda”, a kada nam je um pretrpan, ne možemo jasno razmišljati, niti vidjeti. Kada raščistimo mentalni nered, manje smo ometeni, možemo biti jasniji i tako osigurati da se ljudi osjećaju ugodnije u našoj prisutnosti.

Što možete primijeniti već danas? Uzimajte svjesne (duže) pauze tijekom dana. Odvojite vrijeme za promišljanje prije slanja poruke ili početka sastanka kako biste osigurali da ono što šaljete ili govorite bude što jasnije.

  • Tražite jasnoću kako biste unaprijedili jasnoću

Sjetite se da je komunikacija dvosmjerna ulica. Zato je važno provjeriti razumijevanje onoga što smo podijelili. Odvajanje vremena za jasnoću stvara prostor za bogatije i dublje razgovore i odnose.

Što možete primijeniti već danas? Umjesto donošenja pretpostavki da su drugi shvatili što ste htjeli reći, postavljajte pitanja i tako provjerite razumijevanje.

  • Odvojite vrijeme za povezivanje

Stvaranje osjećaja brižne transparentnosti uvelike se poboljšava kada namjerno odvojimo vrijeme za povezivanje. Društvena smo bića, što znači da bolje surađujemo i više uživamo u zajedničkom radu kada se upoznajemo s drugima i osjećamo povezani.

Što možete primjeniti već danas? U današnjem virtualnom, udaljenom radnom prostoru, moramo iskazati svjesnu namjeru za izdvajanje vremena za povezivanje. To može biti poticanjem ranije prijave na početku sastanka, neformalne virtualne kafiće, različite društvene aktivnosti na mreži ili strukturirane vježbe.

  • Potičite neslaganje

Omogućavanje okruženja u kojem ljudi dijele brige, iznose prigovore, postavljaju pitanja i ističu probleme je zahtjevno. Da biste potaknuli ljude na takvo okruženje, to mora biti dio kulture, za što je preduvjet da se ljudi osjećaju sigurno i imaju povjerenja da, kada iznose prigovore, neće biti odbijeni i posramljeni. Stvaranjem takve kulture potiče se raznolikost mišljenja koja posljedično pokreće inovacije koje su velik pokretač poslovnog uspjeha.

Što možete primijeniti već danas? Na sastanku umjesto postavljanja zatvorenog pitanja “Slažu li se svi?”, nakon kojeg se članovi tima možda ne bi osjećali ugodno iskazati svoje neslaganje, možete postaviti otvoreno pitanje poput “Tko bi želio podijeliti zašto je ovo loša ideja?”.

  • Pokažite poniznost

Transparentnost i skromnost u pogledu vlastitih ograničenja, odnosno poniznost, stvara ljudima sigurnost da mogu postavljati pitanja i dijeliti svoje brige te im omogućava da se uzdignu i vode, a samim time i prostor za rast. Kada pokazujemo poniznost, pokazujemo da smo ljudi.

Što možete primijeniti već danas? Kada nešto ne znate, iskreno kažite “ne znam” i pokažite da je u redu biti u krivu i nemati sve odgovore. Kada ste pogriješili, otvoreno to priznajte, čime ćete raditi na stvaranju kulture u kojoj drugi mogu riskirati i osjećati se sigurno griješeći.

  • Pokažite pravog/ pravu sebe

Kada moramo prenijeti tešku ili neugodnu informaciju, imamo sklonost postaviti određeni štit kako bismo se zaštitili od potencijalne reakcije primatelja. Iako je ova reakcija, odnosno obrana, prirodna, ona koči iskren razgovor (“od srca do srca”). Iako je za mnoge od nas teško pokazati ranjivost, u konačnici ima pozitivne posljedice jer nam omogućuje da pokažemo više sebe.

Što možete primijeniti već danas? Da biste razvili brižnu transparentnost, morate spustiti ovu barijeru i dopustiti ljudima da vas vide kao ljudsko biće – ne kao šefa ili vođu, već kao nekoga kome je stalo.

Radical candor filozofija vodstva

Radical candor je relativno novi pristup koji se istražuje i promatra u vođenju i koordiniranju rada drugih ljudi. Pretpostavlja istovremenu brigu za osobu (care personally), uz izravno postavljanje izazova i izravno dijeljenje svog (skromnog) mišljenja (challenge directly). Osoba koja koristi ovaj pristup daje smjernice i povratne informacije koje su ljubazne i jasne, specifične i iskrene.

Što Radical candor nije?

  • Brutalna iskrenost – uključuje postavljanje izravnih izazova, ali zanemaruje osobnu brigu. To može biti pohvala koja se ne čini iskrenom ili kritika i povratna informacija koja nije ljubazno upućena.
  • “Uništavajuća” empatija – pretpostavlja osobnu brigu, ali isključuje izravni izazov. Ljudi ovaj pristup najčešće koriste kada želite poštedjeti nečije (kratkotrajne) osjećaje, tako da im ne kažu ono što zapravo trebaju znati. To može biti pohvala koja nije dovoljno konkretna da pomogne osobi shvatiti što je bilo dobro, kritika koja je uljepšana i nejasna ili jednostavno šutnja. Iako se može učiniti lijepom ili sigurnom, u dugoročno je beskorisna pa čak i štetna.
  • Manipulativna neiskrenost – pristup bez osobne brige i bez izravnog izazova, tzv. “zabijanje noža u leđa” ili pasivno-agresivno ponašanje. Može biti u obliku neiskrene pohvale, laskanja u lice ili oštre kritike iza leđa.

Poticanje kulture ljubaznosti kroz pokazivanje brižne transparentnosti i Radical candor pristup zahtijeva trud, vrijeme i energiju. Ali ono što možete činiti svaki dan…

  • pružite iskren osmijeh
  • pozdravite u prolazu
  • zahvalite se
  • postavljajte pitanja sa zanimanjem
  • osigurajte (čak i mala) priznanja
  • slušajte aktivno

Umjesto zaključka

Transparentnost je, dakle, jedna od vrijednosti koju bi svaki lider/ica trebao njegovati. Može se reći da je najpravedniji i najhumaniji pristup, a tako i temelj učinkovite komunikacije i odnosa povjerenja te kulture ljubaznosti.

Ovaj članak je prilagođen prema:

2022-08-22T15:10:20+00:00srpanj 1, 2022|