Što možeš danas, ostavi za sutra!

//Što možeš danas, ostavi za sutra!

Što možeš danas, ostavi za sutra!

Ako ste se barem jednom našli u situaciji da vam rok za izvršavanje zadataka ističe i već postaje jasno da se posla trebate prihvatiti, ali vama se baš tada spava, čisti stan, gleda TV ili surfa internetom, tada ste se upoznali s pojmom prokrastinacije.  Prokrastinacija je odgađanje i odugovlačenje obaveza koje treba napraviti ili odluka koje treba donijeti, a kada za to ne postoje nikakvi objektivni razlozi. Iako se u većini slučajeva prokrastinacija odnosi na odgađanje započinjanja neke aktivnosti, ponekad se prokrastiniranje odnosi i na ne-završavanje neke aktivnosti koja je već započeta.

Zašto odgađamo?

Odgađanje se ne mora nužno odnositi samo na obaveze, već se često u procesu odgađanja mogu naći i neke veće životne odluke, poslovi i sl. Zbog čega se prokrastinacija javlja?

Najčešći razlozi su obilježja zadatka/posla koji je potrebno napraviti. Ljudi prirodno teže izbjegavanju neugode i frustracije te povećanju ugode i zadovoljstva. Ukoliko zadatak/posao koji treba obaviti percipiramo kao težak, dosadan, neugodan, frustrirajuć ili nedostižan, veća je vjerojatnost da ćemo početi odugovlačiti. S druge strane, zanimljiviji zadatci za koje smo motivirani i zainteresirani rjeđe ćemo odgađati.

Često se uz prokrastinaciju veže i izlika koju mnogi koriste. „Najbolje radim pod pritiskom. Što je rok bliži, ja sam produktivniji/a“ – rečenica je koju često upotrebljavamo kako bismo opravdali čekanje posljednjeg trenutka da krenemo s obavljanjem zadatka.

Udaljenost rokova sljedeći je razlog odgađanja. Što je rok dalje, čini nam se kako je više vremena ostalo za njegovo obavljanje, pa odgađanje „još jedan dan“ nije tako strašno. Kako se rok približava, zadatak je sve više u fokusu pa je samim time i odgađanje rjeđe. Loša organizacija vremena još je jedan od čestih razloga prokrastiniranja. Prokrastinatori su često veliki optimisti u pogledu vremena kojeg imaju na raspolaganju.

Nekad razlog za odugovlačenje može ležati i u prevelikom opsegu posla odnosno zatrpanosti obavezama. U takvim situacijama ne znamo odakle krenuti pa je najlakše sve zadatke odgađati još neko vrijeme.

Učestalo odgađanje ima brojne negativne dugoročne posljedice. Prvenstveno vodi k većem stresu, tjeskobi, ali i gubitku samopouzdanja. Kada se tome pridoda i loš rezultat, odnosno loše obavljeni posao kao posljedica oklijevanja i odugovlačenja, situacija se još više pogoršava.

Nemojte čekati sutra da biste prestali prokrastinirati

Poželjno je postaviti ciljeve, odnosno ishode rada, te odrediti međukorake u dostizanju tih ishoda. Kad je neki zadatak težak, najbolje ga je podijeliti na više manjih zadataka kako bi se lakše odradio. Tako će rokovi izgledati vremenski bliži, a samim time djelovat će motivirajuće na vas. Nadalje, veoma je bitno nagraditi se nečim nakon obavljanja zadataka. Postavljanje nekog primamljivog ishoda kojeg ćete si pružiti ako obavite zadatak bit će odlična motivacija. Malim uspjesima rješavanja svakog djelića zadataka dobiva se prilika za izgradnju vjere u sebe, ali i vraćanje osjećaja samopoštovanja.

Ako je u jednom danu potrebno obaviti više zadataka, najbolje bi bilo najteži zadatak obaviti na početku dana. Obavljanje najtežeg zadataka stvorit će osjećaj zadovoljstva, ali i povećati osjećaj produktivnosti. Pri tome, dosadne zadatke potrebno je učiniti što zanimljivijima. Budite kreativni!

Da bi prokrastinacija postala što rjeđa, pomoći može i izrada check liste zadataka koju trebate obaviti. Označavanjem svakog obavljenog zadatka, povećat će se zadovoljstvo, ali i motivacija za dovršavanjem preostalih zadataka.

Osim toga, bitno je i smanjiti distraktore iz okoline te se usmjeriti na cilj. Važno je prepoznati znakove u vašoj okolini koji vas potiču na odgađanje te pronaći način da se njihov utjecaj što više izolira.

Ulovite se u koštac sa zadatcima koje odgađate. Osjećaj njihovog ispunjenja bit će nemjerljiv.

2018-10-01T18:16:32+00:00rujan 7, 2018|