Neuroznanost, odnosno razumijevanje kako ljudski mozak reagira na određene uvjete i situacije, izlazi iz laboratorija i striktno znanstvenih krugova i na velika vrata ulazi u naš svakodnevni život, a posebno na radna mjesta.
Jedan od modela koji spaja organizacijsku psihologiju i neuroznanost je SCARF model Davida Rocka (2008) – “brain-based” model koji objašnjava suradnju s drugima i utjecaj na druge.
On predstavlja pet ključnih domena koje utječu na naše ponašanje u društvenim situacijama.
- Status – naša relativna važnost drugima
- Izvjesnost – naša sposobnost predviđanja budućnosti
- Autonomija – naš osjećaj kontrole nad događajima
- Povezanost – koliko se sigurno osjećamo s drugima
- Pravednost – koliko poštenima doživljavamo razmjene među ljudima
Model se temelji na istraživanju neuroznanosti koje implicira da ovih pet društvenih domena aktiviraju iste odgovore prijetnje (threat) i nagrade (reward) u našem mozgu na koje se oslanjamo za (egzistencijalni) opstanak.
Ova “primitivna” reakcija pomaže objasniti ponekad jake emocionalne reakcije koje možemo imati u društvenim situacijama – i zašto ih je često teško “kontrolirati”. Model objašnjava da je to instinkt, što znači da ga ne možemo ga tek tako “isključiti”.
Na primjer, kada smo izostavljeni iz neke aktivnosti, mogli bismo to shvatiti kao prijetnju našem statusu i povezanosti. Istraživanja su pokazala da ovaj odgovor može stimulirati istu regiju mozga kao i fizička bol. Drugim riječima, naš mozak šalje signal da smo u opasnosti.
Nadalje, kada se osjećamo ugroženo – bilo fizički ili društveno – oslobađanje kortizola (hormona stresa) utječe na našu kreativnost i produktivnost. Doslovno ne možemo razmišljati ispravno, a to povećava osjećaj ugroženosti.
S druge strane, kada se osjećamo nagrađeno (na primjer, kada dobijemo pohvale za svoj rad), naš mozak oslobađa dopamin (hormon sreće). I, naravno, želimo još! Stoga tražimo načine da opet budemo nagrađeni.
Kakve to veze ima s (i na) našim radnim mjestima?
Osjećaj ugroženosti:
- blokira našu kreativnost,
- smanjuje našu sposobnost rješavanja problema i
- otežava nam komunikaciju i suradnju s drugima.
Ali, kada se osjećamo nagrađeno:
- naše samopouzdanje raste,
- osjećamo se osnaženim i
- želimo raditi i biti produktivni
SCARF model može nam pomoći da smanjimo percipirane prijetnje i maksimiziramo pozitivne osjećaje stvorene nagradom kada radimo zajedno s drugima. To nam može pomoći da bolje surađujemo, podučavamo ljude i pružamo učinkovitije treninge i povratne informacije.
Kako nam ova saznanja mogu pomoći na radnom mjestu?
- STATUS: redovito hvalite članove svog tima kada dobro rade i pružite im priliku da razviju svoje vještine i znanje. Na primjer, možete im dati veću odgovornost ili ih uključiti u nove projekte. Međutim, izbjegavajte ih pretjerano promovirati, osobito ako nisu sasvim spremni, ili ih možete pripremiti za neuspjeh.
- IZVJESNOST: ljudski mozak preferira predvidljivost. Kad znamo što možemo očekivati, osjećamo se sigurno. Ova sigurnost je nagrada sama po sebi, a možete je povećati tako da budete jasni što očekujete od članova vašeg tima. To će im dati smjer i osjećat će se sigurno u saznanju da su na pravom putu, bez obzira koliko je šira okolina nesigurna.
- AUTONOMIJA: potaknite ljude da postanu autonomniji dopuštajući im da preuzmu više odgovornosti i da iskoriste svoju inicijativu. Dajte im slobodu da isprobaju nove ideje.
- POVEZANOST: radite na izgradnji jakih timskih veza zakazujući redovite osobne susrete, organizirajući timski ručak ili druge teambuilding aktivnosti.
- PRAVEDNOST: nepravednost će se vjerojatnije dogoditi tamo gdje nedostaju pravila, očekivanja ili ciljevi. Možete uspostaviti “Povelju tima”, koja pojašnjava pojedinačne ciljeve i uloge, eventualnu hijerarhiju i svakodnevne operacije. Ali u stvaranje takve Povelje obavezno uključite i članove tima – koji ju konačno moraju i odobriti.
Ove savjete uzmite na generalnoj razini. Sjetite se, nisu svi u vašem timu isti – svaka osoba može drugačije reagirati na određenu situaciju.
Da biste najučinkovitije koristili ovaj model, morate razumjeti ljude oko sebe. Prije nego počnete djelovati, razmotrite individualne potrebe druge osobe. Stavite se u njegovu/njezinu poziciju: što bi on/a vidio/vidjela kao prijetnju? Koju bi nagradu najviše želio/željela?
I sretno u procesu!
