Poznati talijanski književnik i političar Niccolò Machiavelli je (davne) 1513. godine napisao jednu od najpoznatijih političkih knjiga, koja i danas ima status kanona u društvenim znanostima, poglavito politologiji. Machiavelli je tvrdio da vladar koji ima jasno postavljen cilj mora biti spreman poduzeti različite poteze i koristiti manipulativne strategije poput laganja ili laskanja kako bi došao do ostvarenja svojih ciljeva. Upravo po njemu je nazvana političko-filozofska doktrina, makijavelizam, koja danas definira kao manipulativna osobina ličnosti, a makijavelisti se opisuju kao osobe koje imaju ciničan pogled na svijet, pragmatičnu etiku, te su sklone obmanjivanju.
Kako to da smo započeli s ovim uvodom?
Od 2001. u području proučavanja osobina ličnosti našla se i mračna trijada ličnosti, koncept kojeg su prvi istražili Delroy L. Paulhus i Kevin M. Williams. Ona uključuje “mračne”, odnosno, socijalno nepoželjne osobine ličnosti: makijavelizam, narcizam i psihopatiju. One su konceptualno zasebne, ali empirijski preklapajuće osobine ličnosti.
U suvremenom svijetu rada je dobro poznato da su osobine ličnost povezane s radnom uspješnosti zaposlenika, ali i cijele organizacije. Radna uspješnost se objašnjava kroz uspješnost u radnim zadacima, odgovorno organizacijsko ponašanje te nepoželjna organizacijska ponašanja. Nepoželjno organizacijsko ponašanje je svako namjerno ponašanje zaposlenika kojim se krše važne organizacijske norme i koje šteti interesima organizacije i njezinim članovima, a dva temeljna oblika su:
- organizacijska devijantnost: nepoželjna ponašanja usmjerena prema organizaciji (npr. uzimanje nepotrebno dugih pauza, kašnjenje na posao, itd.)
- interpersonalna devijantnost: nepoželjna ponašanja usmjerena prema pojedincima povezanima s organizacijom (npr. širenje štetnih glasina na poslu ili ismijavanje kolega, itd.)
Zadnjih 20 godina, sve su se više počeli istraživati radna ponašanja destruktivnih, uvredljivih i toksičnih zaposlenika. Stoga, danas imamo neke uvide da su tri osobine ličnosti povezane s nižom radnom uspješnošću:
- makijavelizam pretpostavlja lošiji odnos s kolegama i prema klijentima, kao rezultat iskorištavanja i nepoštivanja, smanjenu odanost organizaciji, nadređenom i radnom timu, kao i tendenciju da podređeni rukovoditelje s istaknutom osobinom makijavelizma percipiraju kao zlostavljače i da se fokusiraju na održavanje moći i korištenje manipulativnih oblika ponašanja
- narcizam pretpostavlja neetička ponašanja kod rukovoditelja, želju za moći, preuzimanje tuđih zasluga te preveliku potrebe za samopromocijom
- psihopatija pretpostavlja iskazivanje nepoštovanja prema suradnicima i klijentima, smanjujenu empatiju, smanjenu razinu organizacijske odgovornosti kod zaposlenika i negativnan utjecaj na produktivnost
“Always look on the bright side of life…”
Dugo je interes interes znanstvene zajednice bio uvelike usmjeren na mračne karakteristike pojedinca. Međutim, tek 2019. godine istraživači, Crag S. Neumann i Scott Barry Kaufman sa suradnicima, su utemeljili suprotan koncept, tzv. svijetlu trijadu ličnosti, koju čine:
- vjera u čovječanstvo – vjerovanje da su ljudi fundamentalno dobri
- humanizam – vrednovanje drugih ljudi kao vrijednih i dostojanstvenih bića
- kantijanizam – tretiranje ljudi ne samo kao sredstava za dolazak do cilja već kao bića s vlastitim ciljevima
Istraživanja otkrivaju kako su osobine svijetle trijade pozitivno povezane s nizom pozitivnih životnih ishoda. Pojedinci koji imaju izražene osobine svijetle trijade:
- uspješniji su u zadovoljavanju osnovnih psiholoških potreba za pripadanjem, kompetentnošću i autonomijom
- uglavnom ih odlikuje siguran stil privrženosti kao i općenita motiviranost za ostvarivanje intimnosti s drugom osobom
- općenito su zadovoljniji u životu, u većoj mjeri žive autentičnim životnim stilom vjerujući da su drugi ljudi, a i oni sami, dobri
- imaju više samopouzdanje te optimističnije gledaju na svijet, druge ljude, budućnost i sebe
- uglavnom su ljubazni, orijentirani na timski rad, oprost i zahvalnost
Ipak, ljudi se ne mogu strogo podijeliti na dobre i zle. Svijetla i mračna trijada nisu puke suprotnosti. Između ova dva konstrukta postoji određeni stupanj neovisnosti što zapravo znači da odsustvo osobina koje čine mračnu trijadu ne znači istovremeno prisustvo osobina koje čine Svijetlu trijadu. Dakle, Kaufman i suradnici (2019) predlažu model ljudske ličnosti koji je u skladu s mogućnosti da osoba pokazuje
i mračne i svijetle strane svoje ličnosti, slično kao što je to konceptualizirano u literaturi koja se bavi ugodnim i neugodnim emocijama.
Istraživanja sugeriraju da ljudska priroda odražava i svijetle i tamne značajke, pri čemu je 33-50% pojedinaca “svijetle” orijentacije, dok je samo 7-26% “mračne”, a ostalih 41-43% pojedinaca ima kombinirani stil.
Želite li ispitati koliko ste “mračni”, a koliko “svijetli”, to možete učiniti putem ovog upitnika.
